Bosanski brdski konj je jedina bosanskohercegovačka autohtona pasmina konja. Ova pasmina se može naći u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, djelovima Srbije, Makedoniji, te u djelovima Hrvatske (Dalmacija, Kordun, Lika). Po međunarodnoklasifikaciji bosanski brdski konj spada u kategoriju ponija, pa se shodno tome koristi i njegov naziv "bosanski poni" (en. Bosnian Pony). Također, u literaturi koriste se i nazivi "bosansko-hercegovački brdski konj" i "balkanski konj".
Osobine pasmine:U nauci je prihvaćeno stanovište da su konji ove pasmine daleki potomci divljih konja tarpana i przewalskog koji su križanjem sa arapskim konjima oformili pasminu današnjeg Bosanskog brdskog konja. To je konj čelične tjelesne građe, nesrazmjerne snage, otporan na bolesti, snažne konstitucije i velike izdržljivosti, vrlo dobro prilagođen klimatskim prilikama područja na kojem živi, a zadovoljava se skromnom ishranom i smještajem. On se vrlo vješto i okretno kreće i po najnepristupačnijim planinskim predjelima noseći razne vrste tereta ili razne vrste jahača, uvijek oprezan i siguran. Vrlo je poslušan, a istovremeno dovoljno temperamentan. Prosječna visina grebena ovog konja, mjerena štapom, je 130-140 cm, obim prsa je 135-162 cm i obim cjevanice 16-18 cm. Tjelesna težina se kreće oko 300-400 kg. Konj je pretežno kvadratnog formata, slabijih dubinskih i širinskih mjera, te osrednje koščatosti. Brdski konj se ubraja u tovarne životinje i na samaru može nositi 100-120 kg. Pored toga koristi se kao konj za vuču i jahanje.
Boja dlake:Što se tiče boje dlake, najzastupljenija je dorata (oko 42%), siva, odnosno, bijela boja (oko 20%), vrana (16%), alata (oko 15%), kulasasta (oko 6%), izabela (0,5%) i šaraca ima oko 0,5%.
Radna sposobnost:Radna sposobnost bosanskih brdskih konja ispitivana je do sada na različite načine, ali nije izgrađen čvrsti sistem takvih ispitivanja koji bi mogao poslužiti pri uzgojno-selekcijskom radu. Testiranja su vršena na tri načina: na ravnoj stazi galopom, održavanjem daljinskih jahačkih utakmica i održavanjem brdskih daljinskih utakmica. Prilikom ovih testiranja postignuti su slijedeći rezultati: 2400 m za 13,1 m/s; 12 km sa usponom - 20 km/h; 45 km sa usponom - 18km/h; 288 km (Bihać - Sarajevo)- 30h, 26 min (9,5 km/h).
Uzgoj ma ergeli Borike:U početku rada ergele krenulo se sa nekoliko linija da bi se s vremenom, zbog dominacije u nasljeđivanju osobina, zadržale dvije uzgojne linije: "Miško" i "Barut". Svi muški potomci nose ime po liniji oca, dobijaju svoje mjesto u matičnim knjigama: datum rođenja, ime i matični broj oca i majke, te broj žiga, ili, jednostavnije, svakom grlu može da se prati porijeklo najmanje četiri generacije unazad, a za većinu grla čak i do deset generacija. Svo žensko potomstvo dobija ime po rodu (porijeklu majke) i matični broj i žig, koji ih prate kroz cijeli život.
Ostali podaci:
U Bosni i Hercegovini organizovani uzgoj Bosanskog brdskog konja odvija se jedino na ergeli Borike koja je udaljena 14 kilometara od Rogatice na putu prema Višegradu preko Sjemeća.
U Sloveniji se također nalazi dobro organizovana ergela Bosanskog brdskog konja čiji je vlasnik Anton Dolinšek, a locirana je u mjestu Zagorje ob Savi. Većina konja ove ergele vode porijeklo sa Borika, a ergela je ustrojena pod stručnim nadzorom Refika Telalbašića.
U Hrvatskoj postoji namjera za formiranjem ergele Bosanskog brdskog konja čiji je inicijator Damir Voloder koji u Vrbovskom već ima ergele Boričkog arapskog konja i konja Akhal-Teke pasmine. On je već nabavio dovoljan broj grla sa ergele Borike, tako da je počeo sa vlastitim uzgojem.
U Njemačkoj postoji nekoliko udruženja uzgajivača Bosanskog brdskog konja, ali je veliko pitanje o kakvim se konjima radi, s obzirom na činjenicu da su pojedini uzgajivači nabavljali konje na pijacama širom Bosne i Hercegovine i to bez ičije stručne pomoći.
25. maja 2005. godine. postavljena je skulptura bosanskog brdskog konja ispred Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.
*SLIKE*
:hbeat:
Konjići su stvarno predobri,puno sam ih vidjela a i Lasta je te pasmine...Stavrno su super
Početna stranica 
